Dva velika izazova u odgoju djece u današnje vrijeme predstavljaju ogromne porcije primamljive, ali nezdrave hrane koja nam je dostupna. Kada djeca i tinejdžeri unose u organizam dosta slatkiša i hrane prepune aditiva, gube apetit za hranom koja sadrži hranjive sastojke potrebne njihovom tijelu. Što su starija, djeca počinju da donose samostalne odluke, tako da nije nikada prerano da ih učite kako da biraju zdravu hranu.

Poslužite što prirodniju hranu: svježe ili ne previše slatko suvo voće umjesto voćnih rolata; integralni hljeb umjesto bijelog; meso sa manje kalorija, kao na primjer ćuretina ili pileća prsa umjesto visokokaloričnog mesa kao na primjer kobasice i viršle. Za desert možete poslužiti svježe voće (bebe nisu rođene sa željom za sladoledom ili kolačićima.) Izbjegavajte bijeli šećer i druge zaslađivače što više možete. Djeca koja piju previše prirodnih i gaziranih sokova ne unose dovoljno kalcijuma, jer ta pića ne sadrže kalcijum. Jedan od načina na koji ovo možete promijeniti je da ograničite tu vrstu pića kod kuće. Takođe, uz ručak možete poslužiti mlijeko sa manje masti ili mlijeko obogaćeno kalcijumom. Iako i ono sadrži šećer, u mlijeku ga je dosta manje zastupljeno nego u gaziranim sokovima, a mnoga istraživanja pokazuju da ono poboljšava unos kalcijuma.

Jasno odredite pravila kada je dozvoljeno jesti slatko, kao što su deserti i to samo vikendom ili u posebnim prilikama. Stalno servirajte svježu i zdravu hranu svojoj porodici. Djeca će jesti razne vrste zdrave hrane ako budu imala priliku da je probaju. Presijecite sirovu hikamu i jedite je kao celer. Kupite nar i jedite sjemenke. Ima djece koja žele da probaju nove vrste hrane i da se raznovrsno hrane. Ali, nisu sva djeca ovakva. Neka su izbirljiva i žale se na izgled hrane, koliko je tolpa ili hladna, dodiruje li drugu hranu, ima li jak ukus ili miris. Istraživači trvde da je ovo biološki fenomen koji ne neku djecu utiče više nego na ostalu. Nemojte tiketirati djecu kao nekoga kome „ne možete udovoljiti“, nekoga ko je „razmažen“ ili „izbirljiv“. Podržite njihove prehrambene navike i pričajte kao imaju drugačiji i izbirljiv ukus.

Nemojte prisiljavati dijete da jede. Ponudite mu mnoštvo zdrave hrane. Neka djeca ne žele da probaju novu hranu dok ne vide druge kako jedu, a neka djeca ne žele da priđu brokulama ma koliko puta im ih nudite. Ako vas brinu prehrambene navike vašeg djeteta, razgovarajte se pedijatrom. Ljekari koji rade sa djecom razumiju fenomen onih sa drugačijim prehramebnim navikama. Oni mogu propisati neki multivitamin, dati uputnicu za dječijeg nutricionistu ili prijedloge ukoliko ste zabrinuti za ishranu svog djeteta. Budite strpljivi jer neka djeca prolaze kroz period kad im svaka hrana ne odgovara, međutim, to prođe, dok će to kod neke djece trajati godinama. Ako će vaše dijete jesti samo makarone sa sirom i za doručak i za ručak i za večeru, ponudite mu i neku drugu hranu, ali nemojte se pretjerano osvrtati.

Foto: sxc.hu